Ilirija |
Poslije Batonovog ustanka cijelo podrucje Bosne biva cvrsto pod kontrolom Rimljana,koji
potom uspostavljaju svoja naselja i mrezu puteva sirom Bosne.Ovi
putevi su bili potrebni Rimljanima za njihovo daljnje vojno
napredovanje,a i za prijevoz zlata,srebra i olova koji se eksploatisu
iz rudnika koje Rimljani otvaraju po cijeloj Bosni.Tokom Rimske
vlasti siri se upotreba latinskog jezika u Bosni,a u novosagradjena
Rimska naselja doseljavaju se kolonisti iz svih krajeva Rimskog
Carstva...najvise iz
Italije,Afrike,Spanije,Njemacke,Grcke,Sirije,Palestine,Egipta,itd..Od
druge polovine II vijeka nove ere zabiljezeno je naseljavanje
podrucja Bosne brojnim Rimskim vojnim veteranima,dok se ogroman broj
samih Ilira regrutuje u Rimske legije,te od konca II vijeka nove ere
Ilirska podrucja bjehu snazna vojna izvorista za brojne Rimske
guvernere i generale,koji postaju Rimski Imperatori.Prvi od
njih,Septimus Severus raspusta Pretorijsku gardu,kada on dolazi u Rim
193 godine,i zamjenjuje je Ilirskim trupama.Jedan Rimski historicar
iz toga doba opisuje ove Ilirske vojnike kao "rulju"koja
izgleda poput "divljaka" i koja ulijeva strah u kosti
svojim izgledom,govorom i ponasanjem".Mnogi drugi Rimski i
Grcki izvori zauzimaju istovjetan "superioran" stav prema
njima.Zanimljiv je jedan komentar,koji je sacuvan,od Grckog geografa
po imenu Strabo (63 p.n.e. - 25 n.e.),gdje on biljezi da je
tetoviranje bilo veoma prosireno medju Ilirima.Njegovo svjedocenje o
tome je potvrdjeno mnogo,mnogo kasnije,kada arheolozi u Ilirskim
grobnicama sirom Bosne,nalaze i igle za tetoviranje.Mnoga druga
arheoloska nalazista ukazuju i na duhovni zivot Ilira,koji je prije
svega bio zasnovan na njihovoj sprezi sa prirodom.Vrhovno bozanstvo
Ilira je bilo zamisljano kao dlakavo musko stvorenje,sa kozjim nogama
i rogovima,a nazivano je Silvan.
Silvan |
Silvanova pratilja je bila Dijana
(Thana),boginja lova , divljaci i prirode.Ona je na pronadjenim
figurama predstavljena kao lovac sa strijelom u ruci i tulcem za
strijele.Preko 300 spomenika Silvanu i Dijani je pronadjeno sirom
Bosne,a narocito na prostorima Glamockog,Livanjskog,Duvanjskog
polja,te u Srednjoj Bosni...Iliri su takodjer vjerovali i u gorske
vile,nimfe,koje su im stitile izvore,potoke,planinske proplanke i
pecine.Na spomenicima su predstavljene kao mlade razigrane i obnazene
djevojke,i nerijetko u kolu u kojem svira Silvan.Tada,u anticko doba
u Bosni postoji cak 40 razlicitih vjerovanja u 52 razlicita
bozanstva.Do 3.vijeka podrucje Bosne pripada Zapadnom Rimskom Carstvu
i nalazi se na samoj granici sa Istocnim dijelom.
Prva stvar na
koju su se Rimljani fokusirali nakon okupiranja Bosne je bilo
iskopavanje zlata. Već otprije se čulo za bogastvo ruda u Bosni, te
historičari navode da je u doba cara Nerona bilo slučajeva da se
samo u jednom danu dobivalo po 17 kg čistog zlata. Danas je sasvim
sigurno da su se lukrativni rudnici nalazili u okolini današnjeg
Kiseljaka, Fojnice, regionu Gornjeg Vakufa, te dolini Lašve. Pored
zlata, kopalo se i srebro, uglavnom u području današnje Srebrenice,
sa centrom u Domaviji ( Gradina kod Sasa). Pored važnosti rijetkih
ruda, Bosna je bilo značajna i po rudnicima željeza koji su mnogo
značili Rimu u doba napada barbarskih plemena na njihove granice (od
II do V st. n.e.). Glavni rudnici su se nalazili u području oko
današnjeg Prijedora, Sanskog Mosta, te Bosanskog Novog. Pored
rimskog prisustva, stanovništvo je uglavnom ostalo vjerno svojim
starim vjerskim tradicijama. Vrhovni ilirski bog je bio zaštitnik
pastira, stada i šuma, po imenu Silvan. Njegova pratilja se nazivala Dijana (Thana), boginja lova, divljači i prirode. Neka plemena, kao Japodi, su više poštivali svog boga, kojeg su nazvali Bind. U gradskim sredinama uglavnom se slijedila zvanična religija Italika, ali i tu su Rimljani bili maksimalno tolerantni, jer su na bosanskohercegovačkom
području boravili dužnosnici sa svih strana svijeta, tako da ne
čudi ni podatak da je u jednom trenutku ovdje koegzistiralo 40
različitih vjera, i klanjalo se 52 različita boga.
Proćitajte i Istorija Bosne-Batonov ustanak
Proćitajte i Istorija Bosne-Batonov ustanak
Nema komentara:
Objavi komentar