4. velj 2012.

Istorija Bosne-Rim


Ilirija


Poslije  Batonovog ustanka cijelo podrucje Bosne biva cvrsto pod kontrolom Rimljana,koji potom uspostavljaju svoja naselja i mrezu puteva sirom Bosne.Ovi putevi su bili potrebni Rimljanima za njihovo daljnje vojno napredovanje,a i za prijevoz zlata,srebra i olova koji se eksploatisu iz rudnika koje Rimljani otvaraju po cijeloj Bosni.Tokom Rimske vlasti siri se upotreba latinskog jezika u Bosni,a u novosagradjena Rimska naselja doseljavaju se kolonisti iz svih krajeva Rimskog Carstva...najvise iz Italije,Afrike,Spanije,Njemacke,Grcke,Sirije,Palestine,Egipta,itd..Od druge polovine II vijeka nove ere zabiljezeno je naseljavanje podrucja Bosne brojnim Rimskim vojnim veteranima,dok se ogroman broj samih Ilira regrutuje u Rimske legije,te od konca II vijeka nove ere Ilirska podrucja bjehu snazna vojna izvorista za brojne Rimske guvernere i generale,koji postaju Rimski Imperatori.Prvi od njih,Septimus Severus raspusta Pretorijsku gardu,kada on dolazi u Rim 193 godine,i zamjenjuje je Ilirskim trupama.Jedan Rimski historicar iz toga doba opisuje ove Ilirske vojnike kao "rulju"koja izgleda poput "divljaka" i koja ulijeva strah u kosti svojim izgledom,govorom i ponasanjem".Mnogi drugi Rimski i Grcki izvori zauzimaju istovjetan "superioran" stav prema njima.Zanimljiv je jedan komentar,koji je sacuvan,od Grckog geografa po imenu Strabo (63 p.n.e. - 25 n.e.),gdje on biljezi da je tetoviranje bilo veoma prosireno medju Ilirima.Njegovo svjedocenje o tome je potvrdjeno mnogo,mnogo kasnije,kada arheolozi u Ilirskim grobnicama sirom Bosne,nalaze i igle za tetoviranje.Mnoga druga arheoloska nalazista ukazuju i na duhovni zivot Ilira,koji je prije svega bio zasnovan na njihovoj sprezi sa prirodom.Vrhovno bozanstvo Ilira je bilo zamisljano kao dlakavo musko stvorenje,sa kozjim nogama i rogovima,a nazivano je Silvan.
Silvan

Silvanova pratilja je bila Dijana (Thana),boginja lova , divljaci i prirode.Ona je na pronadjenim figurama predstavljena kao lovac sa strijelom u ruci i tulcem za strijele.Preko 300 spomenika Silvanu i Dijani je pronadjeno sirom Bosne,a narocito na prostorima Glamockog,Livanjskog,Duvanjskog polja,te u Srednjoj Bosni...Iliri su takodjer vjerovali i u gorske vile,nimfe,koje su im stitile izvore,potoke,planinske proplanke i pecine.Na spomenicima su predstavljene kao mlade razigrane i obnazene djevojke,i nerijetko u kolu u kojem svira Silvan.Tada,u anticko doba u Bosni postoji cak 40 razlicitih vjerovanja u 52 razlicita bozanstva.Do 3.vijeka podrucje Bosne pripada Zapadnom Rimskom Carstvu i nalazi se na samoj granici sa Istocnim dijelom.
Prva stvar na koju su se Rimljani fokusirali nakon okupiranja Bosne je bilo iskopavanje zlata. Već otprije se čulo za bogastvo ruda u Bosni, te historičari navode da je u doba cara Nerona bilo slučajeva da se samo u jednom danu dobivalo po 17 kg čistog zlata. Danas je sasvim sigurno da su se lukrativni rudnici nalazili u okolini današnjeg Kiseljaka, Fojnice, regionu Gornjeg Vakufa, te dolini Lašve. Pored zlata, kopalo se i srebro, uglavnom u području današnje Srebrenice, sa centrom u Domaviji ( Gradina kod Sasa). Pored važnosti rijetkih ruda, Bosna je bilo značajna i po rudnicima željeza koji su mnogo značili Rimu u doba napada barbarskih plemena na njihove granice (od II do V st. n.e.). Glavni rudnici su se nalazili u području oko današnjeg Prijedora, Sanskog Mosta, te Bosanskog Novog. Pored rimskog prisustva, stanovništvo je uglavnom ostalo vjerno svojim starim vjerskim tradicijama. Vrhovni ilirski bog je bio zaštitnik pastira, stada i šuma, po imenu Silvan. Njegova pratilja se nazivala Dijana (Thana), boginja lova, divljači i prirode. Neka plemena, kao Japodi, su više poštivali svog boga, kojeg su nazvali Bind. U gradskim sredinama uglavnom se slijedila zvanična religija Italika, ali i tu su Rimljani bili maksimalno tolerantni, jer su na bosanskohercegovačkom području boravili dužnosnici sa svih strana svijeta, tako da ne čudi ni podatak da je u jednom trenutku ovdje koegzistiralo 40 različitih vjera, i klanjalo se 52 različita boga.

 Proćitajte i Istorija Bosne-Batonov ustanak

Nema komentara:

Objavi komentar